Zemljopisne značajke
  PROSTORNI POLOŽAJ I VELIČINA  
  Dugi otok je prostorno položen u vanjskom nizu otoka istočne obale Jadrana u kojem predstavlja, s obzirom na svoju istaknutu izduženost, veoma značajnu prirodnu zaštitu sjevernodalmatinskog arhipelaga i kopna. Na sjeverozapadu ga važni međunarodni pomorski prolaz Maknare dijeli od molatske skupine otoka, na jugoistoku ga prolaz Vela Proversa dijeli od skupine kornatskih otoka, a od otoka Iža u Srednjem kanalu odijeljen je Iškim kanalom  
  Površinom je sedmi otok hrvatske obale Jadrana, a brojem stanovnika 1991. godine je zauzimao tek četrnaesto mjesto. Najveća dužina Dugog otoka, od Suhe Punte kod Velog Rata do rta Vidilica (Belvedir) kod Sali, iznosi 44,55 km. Najveća širina je znatno manja i iznosi svega 4,55 km kod Sali, a u središnjem dijelu otok je izrazito sužen pa mu južno od Savra na potezu uvala Vela Luka-uvala Hrnjetine širina iznosi samo 1,23 km. Dužina obale Dugog otoka iznosi 179,75 km. Na izduženom otočkom karbonatnom bilu najviši vrh je Vela Straža (337 m), a ističu se još Veli vrh (328 m), Crljina Straža (303 m) i dr.
  KLIMATSKA OBILJEŽJA  
 
Prostor Dugog otoka pripada eumediteranskom klimatu koji obilježava duga topla ljeta i blage zime. Prosječne godišnje temperature kreću se između 6,4 c u siječnju do 24,1 C u kolovozu. Broj sunčanih sati godišnje kreće se između 2550 i 2650, a prosječan broj kišnih dana iznosi 85 na južnom i 95 na sjevernom dijelu otoka. Navedena obilježja ne odudaraju od onih na drugim jadranskim otocima i relativno povoljno se odražavaju na tirističku valorizaciju i tradicionalnu mediteransku agrikulturu, mada mala količina padalina i visoke temperature u ljetnom periodu uvjetuju oskudicu vodom. Izloženost vjetrovima je dosta istaknuta, ali vjetrovi najčešće nisu izrazito jaki. Najistaknutiji su po učestalosti bura (NE), jugo(SE) i maestral(NW). Naselja su zbog zaklonjenog položaja u lukama i udolinama znatno zaštićenija od vjetra nego npr. buri ili jugu izložene strane otoka.  
  MJESTO SALI
  Mjesto Sali, smješteno na jugoistočnom dijelu Dugog otoka, okruženo je obraslim brežuljcima (najviša uzvisina Brčastac 200 m), pitomim dragama, dolcima i malim krškim poljima (najveće Dugo polje), zatim manjim i većim morskim uvalama (najpoznatija i najveća Telašćica, proglašena parkom prirode) i rtovima, pa otočićima, sikama i grebenima. Sali je i najbliže polazište i vrata za Kornatsko otočje, proglašeno nacionalnim parkom.
Sali-Dugi otok (Croatia)